BIM se temeljno etablirao kao metoda za saradnju pri projektovanju, izgradnji i upravljanju zgradama. Međutim, u praksi implementacija često napreduje sporo. Glavni razlog za to je što dizajn vođen podacima često djeluje previše složeno, zbog čega se korisnici osjećaju preopterećeno i obeshrabreno. Primarni cilj LINEAR-a, kroz ponuđena rješenja, jeste smanjenje složenost i omogućavanje intuitivnog pristupa podacima. Kada se uspiješno ovlada podacima može se otključati njihov puni potencijal.
Zašto se uopšte truditi oko svega ovoga?
Prije nego što dublje zaronimo u temu podataka, trebali bismo napraviti korak unazad i podsjetiti se na krajnji cilj projektovanja u skladu sa BIM-om. U svojoj srži, ono se vrti oko dva ključna pitanja:
• Kako sudionici u projektovanju mogu jednosavno i efikasno razmjenjivati informacije?
• Kako mašine mogu preuzeti ponavljajuće zadatke kako bi ubrzali proces projektovanja?
Odgovor je jednostavan:
Potrebna nam je efikasna komunikacija koja podržava proces i digitalno i temeljeno na modelu. Zajednički građevinski model služi kao osnova za objedinjavanje informacija od različitih učesnika u projektu i za optimizaciju radnih prcesa. Cilj je uspostaviti zajednički jezik za sve, na način koji omogućava modernim softverskim rješenjima pružanje automatizacije. U konačnici, ključ se nalazi u podacima koje svi učesnici unose u proces.
Digitalni otpad – važnost strukturiranih i provjerenih podataka
Kvaliteta podataka je srž uspješnog BIM procesa. Podaci moraju biti dosljedni, tačni, potpuni, nedvosmisleni, ažurni i u odgovarajućem formatu. Ipak, u praksi često dolazi do problema.
Primjer, uvoz arhitektonskih 3D modela u CAD sistem radi analize podataka (npr. geometrije ili fizike zgrade) često daje nezadovoljavajuće rezultate. Zbog toga projektanti mašinskih i elektroinstalacija često neizbježno pribjegavaju tradicionalnim metodama i radije sami izrađuju 3D energetske modele nego da čekaju građevinski model izrađen od strane treće strane. To dovodi do dupliranja rada, dodatnog truda i povećanog rizika od grešaka. Ovaj se problem često nastavlja i u kasnijim fazama: troškovnici se ne generišu iz digitalne topologije cijevnih ili ventilacionih mreža, već se izrađuju ručno. Izvedbeni i montažni projekti ponovno se izrađuju zbog nepraktičnog prethodnog planiranja. Podaci potrebni za upravljanje zgradom ponovno se ručno unose u FM sisteme, iako već postoje u digitalnom obliku.
Ovakav digitalni otpad smanjuje efikasnost i lišava BIM proces njegovih ključnih prednosti. Efikasnost BIM proces zahtijeva više od pukog skaliranja postojećih softverskih rješenja za 3D modelovanje i opremanja standardnim okruženjima poput IFC-a. Kako bismo maksimalno iskoristili raspoloživa znanja o projektu, moramo biti u stanju tumačiti, organizovati i validirati dolazne podatke. Takođe, taj proces mora biti administrativno kontrolisan kako bi se osigurala pouzdana dostupnost podataka svim učesnicima.
Slika 1: Digitalni otpad (lijevo) / digitala efikasnost (desno)
Tumačenje podataka
Jedan od ključnih pristupa za optimizaciju rada s podacima je LINEAR Parameter Manager. Uz LINEAR softver, projektni zahtjevi (npr. AIA/BAP), standardi i vanjski parametri mogu se efikasno mapirati i upravljati njima. Jednom kada se sve pravilno postavi, učesnici u projektu više se ne moraju brinuti gdje određeni podaci pripadaju. Time se osigurava:
Dosljednost: Jedinstvene strukture podataka za sve učesnike u projektu.
Fleksibilnost: Standardi se mogu primjenjivati i usklađivati kroz više projekata.
Još jedan primjer je funkcija klasifikacije u LINEAR Analyse proizvodima, koja kategoriše komponente i pruža relevantne tehničke podatke za izračune. Ovo je posebno korisno prilikom rada sa sadržajem trećih strana ili vlastitim obiteljima (custom-built families). Dovoljna je jednokratna dodjela kako bi te obitelji postale dostupne za sve buduće izračune. Više o tome pročitajte u članku “MepClasses – Precise Classification for MEP Components”.
Takođe, tumačenje podataka ima ključnu ulogu u tome da vanjski sudionici projekta mogu efikasni koristiti generisane rezultate. Ipak, IFC izvozi često predstavljaju izazov, MEP komponente su često nedovoljno klasifikovane (npr. kao generični IfcBuildingElementProxy). Kako bi se to riješilo, LINEAR nudi precizan klasifikacioni sistem koji daleko detaljnije strukturiše grupe komponenata. Automatizovani prijedlozi za tačne IFC klasifikacije temelje se na prikupljenim projektnim podacima, što značajno smanjuje potrebu za ručnim unosima.
Organizacija i validacija podataka
Koja je korist od svih prikupljenih podataka ako se ne mogu strukturisati i izvršiti validacija?
Neorganizovanee ili netačne informacije ne predstavljaju temelj za efikasan rad. One vode u nesigurnost, dodatni posao i potencijalne greške u projektovanju. Još važnije: kod složenih projekata nije stvar samo u tome da svi podaci budu dostupni, već da se u ključnom trenutku vidi samo ono što je zaista potrebno. Jasna struktura i ciljana validacija stoga su ključne ne samo kako bi podaci bili dostupni, već i uporabljivi. One čine temelj za nesmetane procese i uspješnu saradnju svih učesnika.
Uz „Element Classes“ i „Property Sets“, LINEAR nudi sveobuhvatno rješenje ne samo za upravljanje prikazom i obuhvatom podataka u svojstvima elemenata, već i za njihovu provjeru kvalitete. Dok Revit dopušta samo grupisanje određenih svojstava, LINEAR ide korak dalje: omogućava direktnu provjeru kvalitete unesenih podataka. Definisanjem valjanih raspona vrijednosti ili postavljanjem ograničenja, smanjuje se rizik od unošenja netačnih ili pogrešnih podataka u model. Na primjer, moguće je postaviti minimalne i maksimalne vrijednosti za pojedina svojstva ili ograničiti unos samo na unaprijed definisabe opcije.
Ove su funkcionalnosti posebno važne u saradničkim procesima, jer osiguravaju dosljedan i standardizovane unos podataka. Time se značajno poboljšava ukupna kvaliteta informacija u modelu. Osim toga, LINEAR omogućava fleksibilno prilagođavanje razine informacijske potrebe (LOIN) i administrativnu kontrolu tog procesa.
Kada su podaci strukturisani i provjereni, otvaraju se brojne mogućnosti za analize i evaluacije. Mogu se precizno kreirati pregledi poput zadane konfiguracije ventila, lista protoka ili vremena ispiranja, a sve to u direktnoj koordinaciji sa investitorom. Dodatno, LINEAR omogućava izvoz i uvoz parametara putem Excela, čime se omogućava razmjena informacija sa učesnicima u projektu i bez potrebe za CAD sistemom.
Slika 2: Kroz validaciju podataka, neispravni ili nedostajući parametri odmah se identifikuju.
U tom smislu, IDS format od buildingSMART predstavlja obećavajući pristup. Zahtjevi za projektom i podacima postaju mašinski čitljivi, što ih čini dostupnima svima. To omogućava validaciju podataka u odgovarajućem softveru za izradu tokom uvoza i izvoza. Iako postoje početni razvojni alati za koordinacijske softvere koji mogu provjeravati IDS zahtjeve, trenutno još ne postoje rješenja koja povezuju IDS strukture direktno sa autorizovanim sistemom poput Revit-a. LINEAR će ponuditi rješenje kroz novog asistenta koji omogućava jednostavnu integraciju i osigurava besprijekornu uporabu podataka u okviru etabliranih standarda razmjene.
Efikasniji tokovi rada i automatizacija procesa
Moderna softverska rješenja za projektovanje MEP sistema moraju ići daleko izvan podrške tradicionalnim procesima poput projektovanja i proračuna. Ona bi trebala nuditi rješenja koja potiču interdisciplinarnu razmjenu koncepata i rezultata projektovanja. LINEAR već dugo slijedi upravo takav pristup, s ciljem da svi podaci u procesu budu iskoristivi. Kako bi se to postiglp, razvili su rješenja sa naglaskom na gore spomenute aspekte. Na taj način mogu zatvoriti praznine koje dovode do digitalnog otpada. U nastavku donosimo nekoliko primjera digitalne efikasnosti koje vam želimo predstaviti:
LINEAR koncept trase cjevovoda (The LINEAR Pipe Route Concept)
Tipičan problem u BIM projektima je nedostatak prostora u arhitektonskim modelima za mašinsko prostorije ili medijske vodove. Uzrok tome često leži u loše organizovanim koordinacijskim procesima i nedostatku odgovarajućih digitalnih alata. Tu na scenu stupa LINEAR-ov koncept trase cjevovoda za Revit, koji omogućava interdisciplinarni radni tok. Na temelju funkcije Provision for Voids, mašinsko prostorije i sistemi cijevnih trasa mogu se konceptualizovati uz minimalan napor.
Dovoljno je definisati bruto površinu zgrade i opštu namjenu prostora (npr. kancelarija, maloprodaja, industrijska kuhinja) kako bi se utvrdili prostorni zahtjevi. Ovaj pristup dodatno je podržan funkcijama za dimenzionisanje trasa i njihovih poprečnih presjeka. Rezultat je trodimenzionalni model trase cjevovoda koji minimizuje prostorne konflikte i služi kao osnova za automatizovano projektovanje medijskih vodova.
Umjesto da reaguje na prostorne zahtjeve koje dostavi arhitektonska kancelarija, MEP projektovane može već na početku procesa modelovano prenijeti svoje prostorne zahtjeve. Ovakav rani uticaj štedi vrijeme, smanjuje potrebu za dugotrajnim raspravama i opsežnim redizajnom u kasnijim fazama projekta.
Kako bi se dodatno iskoristio sav ranije obavljeni rad i izbjegao digitalni otpad, definisane trase se, sa svim postojećim informacijama, koriste za automatsko generisanje odgovarajućih cjevovodnih sistema. To čini idealnu osnovu za nastavak projektovanja i izvođenja.
Slika 3: Koncept trase cjevovoda omogućava rano modelovanje i prenošenje prostornih zahtjeva.
Proračuni opterećenja za grijanje i hlađenje
Kao što je ranije spomenuto, korištenje arhitektonskog modela za proračune opterećenja često je ograničeno samim modelom koji je dostupan, a u mnogim slučajevima postoje samo 2D nacrti ili nedostaju potrebni geometrijski i toplinski podaci o elementima. Zbog toga je projektant MEP sistema primoran izraditi zaseban energetski model, što predstavlja dvostruki posao i povećava rizik od grešaka. U tom slučaju, MEP projektovanje ulazi u procese za koje zapravo nije nadležno.
LINEAR building analysis rješava ovaj problem analizom kako Revit tako i IFC datoteka, te iz njih izvodi toplinski model. Osim što omogućava dubinsku analizu složenih modela, rješenje je sposobno analizirati i „nečiste” arhitektonske modele i koristiti ih kao osnovu za proračune opterećenja. Takođe, provjerava neispravne ili nedostajuće podatke, koje je zatim moguće ručno dodati ili ispraviti.
Rezultati proračuna opterećenja poput izračunatih radijatora ili površinskih sistema grijanja/hlađenja mogu se direktno prenijeti u građevinski model, zajedno sa svim relevantnim parametrima za daljnje planiranje. Sve promjene u arhitektonskom modelu automatski se prepoznaju i ažuriraju, čime se ubrzava projektovanje i smanjuje mogućnost grešaka.
Automatsko generiranje shema
Još jedan primjer povećanja efikasnosti je automatsko generisanje shema na temelju 3D Revit modela. U već izrađenom 3D modelu već se nalaze svi potrebni podaci za izradu sheme. Bilo bi digitalni otpad te podatke ne iskoristiti i umjesto toga izrađivati zasebnu shemu, iako bi se ona kasnije mogla povezati s komponentama u 3D modelu.
Digitalna efikasnost u ovom kontekstu znači automatski generisati shemu iz postojećeg 3D modela. LINEAR shema u suštini predstavlja alternativni prikaz cjevovodne mreže. Sve komponente mreže su povezane unutar sheme, čime se osigurava dosljednost podatkovne osnove.
Slika 4: Automatsko generisanje shema pokazuje što je moguće postići kada se iskoriste svi podaci iz projekta.
Ovo su samo tri odabrana primjera koji pokazuju da je digitalna efikasnost itekako dostižna. Ostali koraci u procesu, poput projektovanja otvora i rezervacija, izvedbenog i montažnog projektovanja, te izrade izvedbenih nacrta, također su podržani kroz LINEAR-ova efikasna rješenja i detaljno su obrađeni na drugim mjestima.
Zaključak
Digitalna efikasnos pruža pristup bogatstvu vrijednih podataka i stoga je ključ za povećanje profitabilnosti i kvalitete vašeg projektovanja. LINEAR nudi promišljen radni tok i sveobuhvatne funkcionalnosti za Revit, pružajući idealno rješenje za optimizaciju digitalnih procesa u MEP projektovanje. Time se omogućava interdisciplinarna saradnja koja zadovoljava današnje BIM zahtjeve.
